Ravnopravnost spolova/rodova
Kleveta i neistina o rodnoj ravnopravnosti = "rodna ideologija"
(Foto: Council Of Europe)
U izvještaju Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe o ženskih seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravlju u Europi ističe se poguban utjecaj štetne retorike i korištenja izmišljenog pojma "rodne ideologije" te se upozorava na prijetnje/napade usmjerene prema braniteljima i braniteljicama ljudskih prava koji se zalažu za rodnu ravnopravnost i seksualna i reproduktivna prava i zdravlje žena.
Štetna retorika
U nekim državama štetnu retoriku vezanu uz rodnu ravnopravnost i seksualna i reproduktivna prava i zdravlje koriste parlamentarci/ke i donositelji odluka, uključujući i one na najvišoj razini odlučivanja u vladi. U izjavama za javnost, dužnosnici i javni službenici kleveću koncept rodne ravnopravnosti opisujući ga, kao i pripadajuću zaštitu ljudskih prava, kao oblik "rodne ideologije". Također, usvojili su jezik vezan uz "ljudska prava", "tradicionalne vrijednosti" ili "zaštitu obitelji", kako bi učvrstili štetne rodne stereotipe i pretpostavke o ulozi žena u društvu, istovremeno osnažujući diskriminaciju na temelju spola, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ponekad, javni dužnosnici su također krivo identificirali rodnu ravnopravnost i zaštitu ženskih seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja kao važan uzrok pada nataliteta i demografske zabrinutosti.
Prijetnje braniteljima/braniteljicama ljudskih prava
Retrogresija je utjecala na napore i poduhvate mnogih branitelja/braniteljica ljudskih prava, organizacija civilnog društva i zdravstvenih radnika/radnica koji rade na poboljšanju ženskih seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja u Europi. Nasilje, prijetnje, govor mržnje i klevetničke kampanje, od strane desničarskih ili ekstremističkih religijskih grupa kontinuirano su usmjerene i počinjene prema braniteljicama/braniteljima ljudskih prava koji žele unaprijediti rodnu ravnopravnost i ženska seksualna i reproduktivna prava i zdravlje te protiv medicinskih profesionalaca/ki koji pružaju relevantne medicinske usluge ženama. U međuvremenu, nedavno uvođenje, u nekim zemljama članicama, restriktivne regulacije i politika koji utječu na civilno društvo u globalu, kao onih trenutno na snazi u Mađarskoj ili Rusiji, imaju direktne i konkretne implikacije za branitelje/braniteljice ljudskih prava i organizacije civilnog društva koje rade na unaprjeđenju ženskih seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja.