KOMENTARI ČLANAKA

RSS

Vijesti i zanimljivosti

10.12.2019. 11:40:30 - Bojana Mrvoš Pavić Express

NOVO ISTRAŽIVANJE

Kakvi su adolescenti i adolescentice u Hrvatskoj?

(Foto: Davorin Javorović/Pixsell)

Školu voli samo 39 posto učenika, no u isto vrijeme, njih više od 60 posto zadovoljno je svojim nastavnicima, a više od 75 posto njih ostvaruje s nastavnicima dobru komunikaciju. Dio je to istraživanja koje su na uzorku od čak 10.138 učenika srednjih škola u Zagrebu, Varaždinu, Puli, Osijeku i Splitu provele četiri znanstvenice s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta - Miranda Novak, Martina Ferić, Valentina Kranželić i Josipa Mihić. One su tim znanstvenica okupljenih u Laboratoriju za prevencijska istraživanja, a njihovo će istraživanje "Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj" službeno biti predstavljeno 13. prosinca ove godine. Uoči predstavljanja Miranda Novak kao voditeljica istraživanja i Josipa Mihić otkrivaju nam što su u školama pet gradova otkrile. Učenici gradivo smatraju nezanimljivim – samo ih 39 posto, dakle onoliko koliko ih voli školu, gradivo smatra zanimljivim.



Kad ih, međutim, pitaju o planovima za budućnost, 73,4 posto ispitanih srednjoškolaca navodi da planira nastavak školovanja na fakultetu ili nekoj drugoj visokoj školi. Istraživanje je počelo 2017. godine, no prvo samo na području Zagreba. U njemu je sudjelovao 4821 adolescent, a otad su ga proširile na još četiri grada i na mnogo više srednjoškolaca od prvog do četvrtog razreda. Rezultati su itekako zabrinjavajući jer pokazuju da je velika većina hrvatskih srednjoškolaca pod stresom, jedna četvrtina ili jedna petina ih, ovisno o kojem je problemu riječ, pati od nekih simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Izuzetno su velike stope pijenja alkohola i korištenja marihuane, kao i vršnjačkog nasilja. Ono što je iznenadilo i same znanstvenice jest visoka stopa nasilja u partnerskim vezama. "Više ne možemo govoriti o tome da prosječan hrvatski srednjoškolac nije u nekakvom riziku, jer jest. Više od polovice ima nekoliko većih stresora u životu", ističe voditeljica istraživanja Miranda Novak.


Ovo, ali i prijašnja druga istraživanja, pokazala su, kaže, da ljubav i privrženost prema školi smanjuju mogućnost rizičnog ponašanja. Što je manja privrženost školi, drugim riječima, više je problema mentalnog zdravlja, i više rizičnog ponašanja. "Fokus treba vratiti na potrebe učenika i nastavnika, na interes djece. I sam izgled škola, njihov interijer, utječe na ljubav prema školi i na motivaciju učenika, u što bi također trebalo ulagati", dodaje Josipa Mihić. Miranda kaže kako ljudsku komponentu u nastavi nikakvi laptopi, tehnologija općenito, ne mogu zamijeniti. "Računalo nije dobra zamjena za odnos koji učenik može izgraditi s nastavnikom", dodaje. Istraživanje u osječkim školama, u kojem je sudjelovalo oko 1700 učenika, pokazalo je da čak 32,3 posto njih pije alkohol jednom tjedno ili čak češće. Više od šest posto ih konzumira marihuanu jednom tjedno ili češće. Više od 33 posto ih je, također, svjedočilo nasilju u posljednjih mjesec dana, a 18,2 posto bilo je izloženo nasilju u posljednjih mjesec dana prije anketiranja. Više od šest posto ih je sudjelovalo u tučnjavi u zadnjih trideset dana, a 11 posto doživjelo je internetsko nasilje.



Gotovo 25 posto osječkih adolescenata imalo je spolni odnos, a malo manje od 19 posto navelo je i da ima iskustvo oralnog spolnog odnosa. Od gotovo 36 posto srednjoškolaca koji su u vezi njih 3,6 posto navelo je da ih je partner, dečko ili djevojka, namjerno udario, odnosno fizički ozlijedio. Gotovo 13 posto osječkih srednjoškolaca markiralo je dva ili više dana unatrag mjesec dana. Gotovo devet i pol posto ih odlazi u sportske kladionice, 3,4 posto igra igre na sreću na automatima jednom tjedno ili češće. Na internetu su pet ili više sati radnim danima, njih čak 40 posto, a tijekom vikenda njih 53 posto. Još i više zabrinjavaju statistike o mentalnom zdravlju. Tužno i bezvoljno je svakog dana tijekom dva tjedna bilo gotovo 30 posto osječkih srednjoškolaca, a ozbiljno o samoubojstvu razmišlja njih gotovo 15 posto. Izrađen plan samoubojstva ima njih devet posto, šokantan je podatak. Pokušaj suicida dogodio se kod 4,8 posto ispitanika, depresivno ih je više od 20 posto, anksiozno čak 32,4 posto, a stres osjeća njih 19,7 posto. U Puli je u istraživanju sudjelovalo više od 700 učenika iz devet tamošnjih srednjih škola. Njih 62,8 posto konzumiralo je alkohol u mjesec dana prije anketiranja. 
Jednako mladići i djevojke. Marihuanu je uzelo 18,9 posto mladih Puljana najmanje jednom u mjesec dana prije istraživanja, a njih više od devet posto konzumira je jednom tjedno ili češće. U dva tjedna prije anketiranja više od 30 posto ispitanika u Puli osjećalo je tugu i bezvoljnost. Njih više od 16 posto je barem jednom dosad ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu, gotovo deset posto ih je napravilo plan suicida, a pet posto ispitanika reklo je da je suicid i pokušalo. Da su anksiozni, misli više od 30 posto mladih Puljana, a 20 posto ih pokazuje ozbiljne znakove depresije. To ne znači nužno da bi im depresija bila i dijagnosticirana, no rezultati istraživanja su svakako zabrinjavajući. Gotovo 80 posto mladih Puljana, utješno je, smatra odnose u svojoj obitelji bliskima, a 73 posto zadovoljno je obiteljskom komunikacijom. Više od 35 posto pulskih adolescenata kazalo je kako je najmanje jednom unatrag mjesec dana svjedočilo vršnjačkom nasilju, a fizičko nasilje u "partnerskoj" vezi doživjelo je više od devet posto njih. Gotovo 18 posto ih je unatrag četiri tjedna bilo žrtvom vršnjačkog nasilja. Markira 13,6 posto pulskih adolescenata, 24,1 posto ima iskustvo oralnog spolnog odnosa, 26,4 posto ih je imalo spolni odnos. Gotovo deset posto ih je navelo da su spolni odnos imali prije 14. godine.



To su vrlo zabrinjavajući rezultati. I prvi je dio istraživanja, provedenog u Zagrebu i predstavljenog lani, pokazao kako je 14,5 posto adolescenata ozbiljno razmišljalo o suicidu. "U jeku trenutačnih zbivanja i krize koja trese hrvatski obrazovni sustav, cijeloj je problematici važno pristupiti iz raznih gledišta jer je problem slojevit i nastajao je desetljećima. Brojni stručnjaci navode da je sustav obrazovanja jedan od najzanemarenijih, često tretiran kozmetički, no već godinama bez značajnih strukturalnih promjena. U isto vrijeme, čak je i u Hrvatskoj život djece i mladih u 21. stoljeću sve izazovniji, i njima, ali i odraslima koji s njima žive i uče. U tipičnom razredu sve je manje djece i mladih koji nemaju nikakvih dodatnih problema ili pak odgojno-obrazovnih potreba. Možda nemaju teškoća u učenju, no nekima su se razveli roditelji, neki su suočeni s vlastitom teškom bolesti ili bolesti člana obitelji, nečija obitelj suočena je s teškom ekonomskom situacijom, netko ima problema u pronalaženju prijatelja, netko ima velik strah od javnih nastupa", navodi Novak.


Cilj istraživanja bio je, kaže, znanstveno-utemeljena procjena potreba adolescenata koja bi omogućila planiranje učinkovitih preventivnih strategija i mjera za djecu i mlade. Uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, projekt je prepoznalo i podržalo Uniqa osiguranje kroz natječaj Radost života u sklopu društveno odgovornog poslovanja. 
Obuhvat ovoliko velikog broja srednjoškolaca daje brojne argumente iz kojih se može zaključiti mnogo o stanju odgojno-obrazovnog sustava. Novak ističe da su zaštitni čimbenici u školskom okruženju iznimno važni, i za dobre rezultate obrazovnog sustava, i za smanjenje stresa odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i za poboljšanje mentalnog zdravlja učenika. Društvo u kojem je obrazovanje važno nužno postaje i društvo u kojem je važno i mentalno zdravlje i djece i odraslih, napominje. Iako se nekima može učiniti da su učenici nerealni u smislu svojih planova za budućnost i da vjerojatno neće svi studirati, važno je da prepoznaju kako je obrazovanje važno, da imaju visoke ciljeve i da žele puno – to djeluje zaštitno i osigurava manje problema u odrastanju, zaključuje.


Uz ulaganja u arhitekturu i ugodnost školskih učionica te ulaganja u razne programe podrške učenicima, Josipa Mihić ističe važnost aktivne participacije učenika u životu škole, pokretanje učeničkih akcija i poticanja učenika na volontiranje. Uz to, napominje da je moderan školski sustav onaj koji se brine o mentalnom zdravlju nastavnika. "U svijetu su uobičajeni programi razvoja vještina za sklapanje odnosa s učenicima te razni programi suočavanja sa stresom. Razdoblje odrastanja zahtijeva kapacitirane odrasle koji te učenike mogu i znaju držati i biti im podrška. Da bi današnji učitelji bili u stanju odgovoriti na sve potrebe učenika, najprije trebaju biti odgovorni prema sebi i svjesni vlastitih procesa. Tek kad to znaju, mogu u tome ljudski podržati i učenike", kaže Mihić. Na pitanje mogu li se odgovori adolescenata u istraživanju, iako anonimni, smatrati pouzdanima, znanstvenice odgovaraju kako se rezultati podudaraju po gradovima, a i prethodna su domaća i svjetska slična istraživanja pokazala slične rezultate.

Dodajte komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail: (nije obavezno)
Tekst:
10 manje 1 =
 

© 2010. SeZaM. Sva prava pridržana.