KOMENTARI ČLANAKA

RSS

Vijesti i zanimljivosti

21.02.2018. 14:06:23

Rezultati nacionalnog istraživanja

GENERACIJA OSUJEĆENIH-Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća

(Foto: Shutterstock/Radio Slobodna Evropa)

Institut za društvena istraživanja (IDIZ) izdao je nedavno knjigu pod nazivom Generacija osujećenih-Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća (ur. Vlasta Ilišin, Vedrana Spajić Vrkaš) koja se temelji na rezultatima istraživanja populacije mladih u dobi od 15-29 godina koje je provedeno 2013. u Republici Hrvatskoj. Nalazi ovog istraživanja komparirani su sa ranijim sličnim istraživanjima provedenim 1999. i 2004. godine.  

Studija donosi rezultate istraživanja vezane uz obiteljske okolnosti mladih, obrazovanje, sudjelovanje na tržištu rada, mobilnost, politiku, generacijske probleme mladih, provođenje slobodnog vremena, zdravlje i rizična ponašanja, vrijednosti, (ne)zadovoljstvo životom i percepciju budućnosti, te rodnu ravnopravnost. U ovom kratkom prikazu sažetka nalaza istraživanja donosimo samo neke od rezultata.

 

OBITELJSKE OKOLNOSTI

Rezultati istraživanja pokazuju kako mladi u Hrvatskoj i dalje odrastaju u cjelovitim-najčešće četveročlanim – obiteljima, kakve i sami žele zasnovati. Pritom kontinuirano opada broj mladih koji su sklopili brak i postali roditelji. Materijalni standard mladih primarno je ovisan o standardu roditelja, pri čemu ih većina živi u roditeljskom stanu ili kući jer si financijski ne mogu priuštiti zaseban stambeni prostor. Odnosno, većina mladih živi u društvenim i  materijalnim uvjetima koji otežavaju ili onemogućuju njihovo socioekonomsko osnaživanje. Četvrtina mladih živi u obiteljima gdje obiteljska financijska situacija ukazuje na rizik od siromaštva dok je na suprotnoj strani desetina mladih čije su obitelji financijski znatno iznad hrvatskog prosjeka. Na temelju rezultata, može se zaključiti da se status obitelji u kojima mladi žive u Hrvatskoj neće u dogledno vrijeme poboljšati, pa se može pretpostaviti da će socijalni položaj mladih ostati nezadovoljavajući u smislu njihovog kasnijeg stambenog osamostaljivanja, prolongiranja ulaska u brak i niske stope fertiliteta, što će se nepovoljno odraziti na cijelo društvo.     

 

 OBRAZOVANJE

Mladi obrazovanje povezuju s boljom komunikacijom sa svijetom, bržim napredovanjem na radnom mjestu i bolje plaćenim poslom, kao i s boljim životnim standardom i većim društvenim ugledom, ali ne nužno i sa sigurnim poslom i većom društvenom moći. Dvije petine mladih slaže se da obrazovanje treba podrediti interesima kapitala ali ipak očuvanje obrazovanja kao ljudskog prava i javnog dobra ima solidnu potporu mladih jer svaki drugi ispitanik/ica rješenje problema nedostatka visoko obrazovanih vidi u osiguranju besplatnog  obrazovanja za sve. Podaci potvrđuju kako su mogućnosti roditelja da svojoj djeci u cijelosti pokrivaju troškove studija sve manje, zbog čega je više od polovice studenata/ica tokom studija moralo povremeno raditi. Kada je riječ o uključivanju studenata/ica u europske programe mobilnosti u njima je sudjelovao/la tek svaki sedamnaesti student/ica i to zahvaljujući financijskoj potpori roditelja. Oko polovice mladih relativno zadovoljavajuće se služi jednim stranim jezikom a oko trećine ih govori dva jezika. Što se informatičke pismenosti tiče, većina mladih posjeduje bazična računalna znanja ali nove tehnologije se koriste najviše u rekreativne svrhe (pretraživanje interneta, slušanje glazbe, komunikacija na društvenim mrežama, itd.). U ovom se istraživanju još jednom pokazalo kako postignuto obrazovanje ne utječe samo na društveni status , nego i na obrasce ponašanja, vrijednosti i stavove mladih.

 

ZAPOSLENJE 

U promišljanju onoga što im je važno u sadašnjem ili budućem poslu, gotovo svi mladi ističu sigurnost radnog mjesta, a zatim prijateljsku i opuštenu radnu atmosferu. Profesionalne aspiracije usmjerene su i na visoke plaće, mogućnost utjecaja na donošenje odluka koje se tiču njihova posla te na dovoljno slobodnog vremena koje im preostaje nakon obavljanja profesionalnog rada. Manje od trećine ispitanika/ca se želi zaposliti u javnom sektoru, umjesto toga okreću se privatnom sektoru, bilo da priželjkuju poduzetničku karijeru otvaranjem svoje firme, trgovine ili kafića, bilo zapošljavanje u drugim privatnim poduzećima.

Nezaposleni mladi danas su još ovisniji o roditeljima nego ranije jer ih čak dvije trećine preživljava zahvaljujući pomoći obitelji, što je gotovo dvostruko više nego prije petnaestak godina. Kada je o zaposlenima riječ, podaci pokazuju kako ih tri četvrtine radi u privatnom sektoru, manje od polovice je zaposleno u struci za koju su se školovali, a polovica nema siguran i trajan posao. U prosjeku tjedno rade 3 sata dulje od zakonom propisane norme, za što dobivaju plaću  koja je za petinu niža od prosječne plaće u Hrvatskoj a ovakva tendencija širenja prekarnog rada u današnjoj i budućim generacijama mladih  će se vjerojatno nastaviti.

 

DRUŠTVENI I POLITIČKI ŽIVOT

Opća nezainteresiranost za politiku među mladima raste  i preko polovice ih ne podržava niti jednu političku stranku. S druge strane, porastao je socijalni, volonterski i politički aktivizam. Većina je spremna izaći na izbore, potpisati peticije i sudjelovati u  humanitarnim akcijama, a oko dvije petine ih je spremno sudjelovati u građanskim inicijativama na društvenim mrežama, u radu organizacija civilnog društva i u uličnim prosvjedima. Zanimljivim se pokazao odnos prema političkim strankama: premda je svaki deseti ispitanik/ica učlanjen/a u neku političku stranku (dvostruko više nego prije desetak godina), tek svaki dvadeseti vjeruje strankama. Nameće se zaključak kako je za dio mladih učlanjivanje u političke stranke dio "strategije preživljavanja" u uvjetima otežanog pristupa društvenim resursima gdje prvenstveno očekuju rješenje vlastitih, egzistencijalnih pitanja. Ustanovljeno je i stalno opadanje prihvaćanja ustavnih vrijednosti, osobito demokratskog i višestranačkog sustava kojeg vrlo važnim smatra manje od polovice mladih. Istodobno, tek svaki četvrti ispitanik/ca smatra da je demokracija uvijek najbolje rješenje za organizaciju društvenog i političkog života, nasuprot svakom trećem koji se uzda u jake vođe. Ove tendencije upućuju na nerazumijevanje uloge političkog pluralizma te sklonost mladih autoritarnim oblicima vladavine. Vidljiv je i pad povjerenja mladih u političke i društvene institucije i percepcija minimalnog osobnog utjecaja na društvena i politička zbivanja pa je očekivano da ih većina nije zadovoljna stanjem demokracije u Hrvatskoj. Nezadovoljstvo mladih vidljivo je i u odnosu prema EU- najviše ispitanika/ca je ravnodušno prema EU.

Kao najveći problem hrvatskog društva mladi vide nezaposlenost, što se pokazalo i u prijašnjim istraživanjima, a potom mito i korupciju te gospodarske probleme. Nezaposlenost percipiraju i kao najveći generacijski problem kojemu dodaju nepotizam, nedostatak životne perspektive i nizak životni standard. Odgovornost za rješavanje društvenih  problema prije svega adresiraju na stručnjake i intelektualce, svoju generaciju te političare i političke stranke.

 

SLOBODNO VRIJEME

Kao i u prijašnjim istraživanjima, mladi su zaokupljeni aktivnostima povezanim sa razonodom i zabavom. Aktivnosti koje mladi prakticiraju u slobodno vrijeme su većinom druženja, izlasci u kafiće, korištenje računala i gledanje televizije, dok otprilike svaki dvadeseti ispitanik/ca često odlazi na kazališne predstave, umjetničke izložbe i javne tribine. Oko tri petine mladih je u 2012.godini bilo na godišnjem odmoru izvan stalnog mjesta boravka, što je nešto manje nego petnaestak godina  ranije. Motivi putovanja na različite destinacije u zemlji i inozemstvu povezani su sa zabavom i razonodom, druženjima s prijateljima i rodbinom te šopingom a povremeno sa zadovoljavanjem obrazovnih i kulturnih potreba.

 

RIZIČNA I NEPRIHVATLJIVA PONAŠANJA

Više od četiri petine ispitanika/ca konzumira alkohol, trećina puši cigarete, a oko četvrtine ih je sklono nedovoljno odgovornom seksualnom ponašanju. Silazni trend opažen je u korištenju lakih droga i duhana. Ponašanja visokog rizika manifestira svaki sedmi ispitanik/ica pri čemu se ti mladi nekoliko puta mjesečno i češće upuštaju u različite oblike rizičnog ponašanja u seksualnim odnosima ali i u prometu, što je popraćeno konzumacijom alkohola, opijanjem te povremenim nasilničkim ponašanjem.

 

VRIJEDNOSTI I STAVOVI

Tokom promatranih petnaestak godina među mladima dominiraju vrijednosti iz privatne sfere  koje su usmjerene na individualnu afirmaciju (samosvojnost, materijalni i profesionalni status), hedonizam (dokoličarenje, prijateljstva, zabava, putovanja, seks i ljubav) i obitelj, do su znatno slabije prihvaćene vrijednosti iz javne domene kao što su vojska, politika, vjera i nacija. Pritom je indikativno kako je porasla važnost obitelji i rada a oslabila zaokupljenost zabavom i razonodom.

Kao važne faktore za društveni uspjeh ispitanici/e znatno više ističu okolnosti i ponašanja povezana s korištenjem socijalnih mreža (obiteljskih i političkih) i posjedovanjem sposobnosti lukavog "snalaženja"  u zadanom okruženju nego s kompetencijama, profesionalnom odgovornošću i zalaganjem pojedinaca.

Suvremena generacija mladih, unatoč nepovoljnim okolnostima, iskazala je većinsko zadovoljstvo vlastitim životom. Većina ih je optimistična i u pogledu vlastite budućnosti iako je to raspoloženje za trećinu manje prisutno nego ranije, dok je pesimističan gotovo svaki četvrti ispitanik/ica za razliku od svakog sedamnaestog krajem 1990-ih godina.     

 

RODNE RAZLIKE

Oslabljene rodne razlike svjedoče da su, unatoč retradicionalizaciji, neki važni elementi rodne ravnopravnosti-osvojeni još u generacijama baka i majki današnjih mladih žena- nepovratnog  karaktera. To, dakako, ne znači da su patrijarhalni odnosi moći i rodni stereotipi iščezli, niti jamče da konzervativni stavovi neće jačati i nametnuti se ako se steknu odgovarajući društveni uvjeti.

 

NA KRAJU

Ovim istraživanjem dobiveni su jasni indikatori ukupnog pogoršanja položaja mladih u usporedbi s položajem generacije mladih od prije 10-15 godina, iako ni njihov status nije bio zadovoljavajući. Na nepovoljne okolnosti i izazove većina mladih odgovorila je daljnjim povlačenjem u sferu privatnosti i distanciranjem od društvenih i političkih poslova. Dodatno je oslabilo pouzdanje mladih u društvenu perspektivu pri čemu je ipak opstala vjera u vlastite sposobnosti i životne strategije. Iako se dominantno oslanjaju na individualne i obiteljske resurse, istodobno rastu njihova očekivanja od društvenih subjekata koji bi trebali osigurati uvjete za društvenu integraciju mladih.

Socijalizacija suvremene generacije mladih odvija se u društvu koje je transformacijom iz socijalističkog u demokratski društveni poredak zapalo u vrijednosni relativizam jer nije postignut većinski konsenzus oko temeljnih društvenih vrijednosti. Postojeće svjetonazorske, kulturne, ideološke i političke polarizacije, uz produbljivanje socijalnih razlika zahvaćaju i današnju generaciju mladih što sugerira da će se trend raslojavanja nastaviti i u doglednoj budućnosti. Nepovoljni pokazatelji i trendovi, koji otežavaju sadašnji i ugrožavaju postizanje zadovoljavajućeg društvenog položaja u budućnosti, razlog su da se suvremeni naraštaj mladih u Hrvatskoj može opisati kao generacija osujećenih.   

 

Izvor: Vlasta Ilišin, Vedrana Spajić Vrkaš (ur.), Generacija osujećenih-Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2017.

Dodajte komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail: (nije obavezno)
Tekst:
7 manje 4 =
 

© 2010. SeZaM. Sva prava pridržana.